Predmetni tekst se odnosi i najviše koristi Najmodavcima kako bih bili detaljno upoznati sa
dodatnim izdatcima koji u ovom slučaju otpada na poseban porez na nekretnine.
Ovim člankom saznajte kako se određuje najamnina prema Zakonu o najmu stana te koliko
iznosi porez na najam stana prema Zakonu o porezu na dohodak.
Obveza sklapanja ugovora o najmu stana
Prema Zakonu o najmu stana, stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje
s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i
imaju poseban ulaz.
Zakonom je propisano da se ugovor o najmu stana sklapa se u pisanom obliku te se njime
najmodavac obvezuje predati stan za stanovanje najmoprimcu uz za to određenu najamninu.
Ugovorom se uređuju prava i obveze najmodavca i najmoprimca te sadrži odredbe o visini
najamnine i načinu plaćanja.
Budući da je za plaćanje poreza na najam stana bitan iznos najamnine, potrebno je objasniti
kako najamninu uređuje Zakon o najmu stanova.
Kako se određuje iznos najamnine
Prema Zakonu o najmu stana, najamnina koju za korištenje stanom plaća najmoprimac
može biti zaštićena ili slobodno ugovorena.
Zaštićena najamnina je najamnina koja se određuje na temelju uvjeta i mjerila koje utvrđuje
Vlada Republike Hrvatske, primjerice plaćaju je korisnici stanova koji se koriste stanom na
temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja.
S druge strane, slobodno ugovorenu najamninu plaćaju korisnici stanova za koje Zakonom
nije određeno plaćanje zaštićene najamnine.
Slobodno ugovorena najamnina iz ugovora o najmu stana sklopljenog na neodređeno
vrijeme ne može se mijenjati prije isteka roka od jedne godine. Nakon toga roka, najmodavac
i najmoprimac mogu u pisanom obliku predložiti izmjenu visine najamnine.
Porez na najam stana
Zakon o najmu stana određuje samo obvezu stranaka da sklope ugovor o najmu stana koji
ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, međutim, ne uređuje pitanje iznos poreza na
najam stana.
Koliko će iznositi porez na najam stana primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na
dohodak.
Prema tom zakonu propisana je obveza najmodavca koji dohodak od imovine ostvaruje
izdavanjem u najam svoje nekretnine, da u roku od osam dana prijavi iznajmljivanje ispostavi
Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu radi upisa
u registar obveznika poreza na dohodak te kako bi utvrdila porez na najam stana.
Porez na najam stana plaća se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u
mjesecu za tekući mjesec
Poreza na najam stana i utvrđivanje visine poreza
Nadležna Porezna uprava visinu poreza na najam stana kao poreza na dohodak od imovine
izračunava na temelju iznosa najamnine koji je naveden u ugovoru o najmu stana.
Na ugovorenu iznos visine najamnine Porezna uprava najprije primjenjuje pravilo iz Zakona
o porezu na dohodak da se kod dohotka od imovine na temelju najma nekretnine priznaju
izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine te se primjenjuje stopa oporezivanja od 12%.
Drugim riječima, porez na najam stana plaća se na svotu najamnine umanjene za 30%
izdataka po stopi od 12%.
Na taj iznos poreza obračunava se prirez po stopi grada ili općine na čijem području
najmodavac ima prijavljeno prebivalište.
U praksi bi to izgledalo ovako:
Porez na najam stana kroz primjer
Ugovorom o najmu najmodavac i najmoprimac ugovorili su najamninu u iznosu od 1.000,00
kuna.
Porezna uprava zatim taj iznos umanjuje za 30% porezno priznatih izdataka odnosno za
300,00 kn.
Kad se od 1.000,00 kuna oduzme 300,00 kn dolazi se do 700,00 kn odnosno do porezne
osnovice.
Na tih 700,00 kn primjenjuje se porezna stopa od 12%.
Tako da ukupan iznos poreza na najam stana iznosi 84,00 kn.
Na taj iznos primjenjuje se prirez.
Primjerice, ako najmodavac ima prebivalište u Zagrebu plaća prirez od 18% iako možda
iznajmljuje stan u nekom drugom mjestu gdje nema prireza.
Prirez iznosi 15,12 kuna (18% od 84,00 kune).
U tom slučaju, zbrojem p