ETIČKI KODEKS POSREDNIKA U POSREDOVANJU SA NEKRETNINAMA
Čl. 1.
Kodeksom su utvrđena načela i pravila ponašanja obvezatna za sve pravne osobe, njegove potpisnice, registrirane za djelatnost posredovanja u prometu nekretninama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj – u daljnjem tekstu agencije.
Čl. 2.
U smislu Kodeksa agencija je pravna osoba, koja prodavatelje i kupce dovodi u vezu radi sklapanja Ugovora o prodaji, zamjeni, zakupu ili najmu nekretnine.
I. NAČELA
Čl. 3.
Etička načela agencija za posredovanje u prometu nekretninama su:
načelo dobrih poslovnih običaja
načelo povjerenja
načelo zaštite interesa stranke
načelo pružanja posredničke pomoći neupućenoj stranci
načelo savjesnosti i poštenja posrednika
načelo dostojanstva posredničkog poziva
Čl. 4.
U obavljanju posredničkog posla, agencija je obvezna postupati savjesno i u skladu s dobrim običajima, graditi povjerenje štiteći interes stranke i pružati posredničku pomoć.
II. MEĐUSOBNI ODNOSI
Čl. 5.
Agencije su obvezne u međusobnoj suradnji poštovati temeljna etička načela, čime se isključuju radnje koje bi mogle štetiti drugim agencijama i to posebice:
iznošenje neistinitih podataka o poslovanju radi pribavljanja poslova i stranaka,
omalovažavanje drugih agencija na bilo koji način, a radi pribavljanja poslova i stranaka,
nerealne procjene nekretnina radi pribavljanja istih i isključivanje iz posla drugih agencija,
istupanja u sredstvima informiranja s namjerom osobne promidžbe, a na štetu drugih agencija.
Čl. 6.
Ukoliko jedna agencija zaključi Ugovor o posredovanju i odvede zainteresiranu stranku na razgledavanje nekretnine, a druga agencija nakoh toga realizira taj posao, provizija naplaćena od prodavatelja i kupca pripada prvoj agenciji, ukoliko se agencije drugačije ne dogovore.
U slučaju raskida ugovora s prvom agencijom, taj posao u potpunosti može preuzeti druga agencija.
III. ODNOS PREMA STRANKAMA
Čl. 7.
Agencije su obvezne štititi interese stranaka u skladu s dobrim poslovnim običajima.
Čl. 8.
Agencija se ne smije koristiti nedostatnim informiranjem i nestručnošću stranke radi privaljanja poslovne koristi te u namjeri postizanja cijene koja nije u skladu s tržišnim uvjetima. Čl. 9.
Agencije su obvezne čuvati tajnost podataka koje stranke iznesu u povjerenju.
Čl. 10.
Zaposleni u agencijama moraju voditi računa o prefesionalnom nastupu i primjerenom izgledu pred strankama, u skladu s dobrim poslovnim običajima i uzancama.
Čl. 11.
Agencija ne smije posredovati kod nekretnina koje nije sama razgledala i s vlasnikom nekretnina sklopila Ugovor o posredovanju, osim u slučajevima kada se radi o zajedničkom poslu nekoliko agencija.
Bez dogovora s vlasnikom nekretnine, agencija ne smije upućivati stranke na samostalno razgledavanje.
IV. POSREDNIČKA PROVIZIJA
Čl. 12.
Agencija je za svoj rad obvezna naplaćivati proviziju, definiranu Ugovorom o posredovanju.
Čl. 13.
Provizija se naplaćuje u trenutku potpisivanja ugovora ili predugovora o kupnji, odnosno zamjeni nekretnine, kod primitka kapare, uz potpis, u svezi s nekretninom za koju je agencija posredovala.
Čl. 14.
Proviziju plaća stranka koja je ugovorila uslugu. Kada proviziju plaćaju obje stranke, agencija je dužna upoznati stranke s tim da za njih nastupa kao posrednik, kao i s ukupnom provizijom.
Čl. 15.
Ukoliko stranka sama ponudi posredniku proviziju, veću od ugovorene, posrednik smije primiti takvu nagradu, ali pod uvjetom da ona nije u očitom nesrazmjeru s njegovim uslugama, s ishodom njegova rada i imovinskim stanjem stranke.
Čl. 16.
Posrednik može zatražiti da mu se unaprijed akontiraju određeni izdaci ili predujam za proviziju.
Čl. 17.
Poslovna suradnja agencija poželjna je i potrebna, a u slučaju zajedničkog posredovanja svaki član naplaćuje proviziju od svoje stranke, osim ako prethodno nisu drugačije dogovorili.
Čl. 18.
U slučajevima posredovanja, u kojima je stranka nalogodavatelj sama ili preko treće osobe našla zainteresiranu osobu, agencija može u skladu sa svojom savješću naplatiti stvarne treoškove nastale u svezi predmetnog poslovanja.
V. UVJETI POSOVANJA
Čl. 19.
Agencija mora biti registrirana, imati odgovarajući poslovni prostor u kojem obavlja djelatnost, mora biti dostupna u uredovnom radnom vremenu putem telefona i telefaxa.
Čl. 20.
Poslovni prostor u kojem agencija posluje mora imati na vidnom mjestu istaknutu tvrtku.
Čl. 21.
Agencija je obvezna za svaku nekretninu pribaviti potrebnu dokumentaciju, a kod prijepornih nekretnina, i mišljenje nadležnih stručnjaka. Obvezna je također predmete evidentirati, pograniti i čuvati spise koje joj stranke povjere.
Čl. 22.
Preporučljivo je da agencije koriste pravnu pomoć odvjetničkih ureda, utemeljenu na ugovornoj suradnji.
Čl. 23.
Agencije ne mogu oglašavati nekretninte ili nuditi svoje usluge bez isticanja vlastite tvrtke.
VI. RJEŠAVANJE SPOROVA
Čl. 24.
U svrhu provođenja odredbi Kodeksa, osniva se Arbitražna komisija Odbora Grupacije agencija za promet nekretninama u HGK.
Čl. 25.
Arbitražna komisija sastoji se od 3 člana koje bira Odbor Grupacije agencija za promet nekretninama među potpisnicima Kodeksa.
Čl. 26.
Agencija, koja smatra da je oštećena radjama druge agencije, može nastali problem iznijeti Arbitražnoj komisiji. Arbitražna komisija se dužna očitovati o predmetnom problemu i poduzeti potrebne radnje radi utvrđivanja odgovornosti pojedinih agencija.
Čl. 27.
U slučaju spora između ugovornih stranaka, i zainteresiranih agencija, u 1. Stupnju odlučuje Arbitražna komisija, a u 2. Sud časti u HGK.
Čl. 28.
Prekršitelju odredbi ovog Kodeksa izriču se, po Zakonu i Statutu HGK te Pravilniku o radu Suda časti u HGK, sljedeće mjere: opomena, javna opomena za objavljivanje na sjednici Skupštine ili javna opomena uz objavljivanje u tisku na trošak tuženika.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Čl. 29.
Odredbe ovoga Kodeksa obvezuju sve tvrtke koje su ga potpisale (potpisnici Kodeksa), a bave se posredovanjem u prometu nekretninama na području Republike Hrvatske.
Čl. 30.
Popis agencija, potpisnica Kodeksa, vodi se i ažurira u Grupaciji agencija za promet nekretninama HGK. Popis agencija je javan.
Čl. 31.
Kodeksu mogu pristupiti sve agencije kada potpišu pristupnicu – izjavu da će se pridržavati njegovih odredbi.
Čl. 32.
Kodeks stupa na snagu kada ga usvoji Odbor Grupacije agencija za promet nekretninama pri HGK u Zagrebu.
DOKUMENTI POTREBNI ZA PROMET NEKRETNINAMA
Za promet nekretninama potreban je vlasnički list i kopija katastarskog plana, a poželjno je ishoditi i urbanističke uvjete ili izvod iz prostornog plana iz kojeg je vidljivo što je predviđeno za predmetnu lokaciju (ukoliko se radi o zemljištu) te lokacijska ili građevinska dozvola.
KUPUJEM STAN I ZANIMA ME KAKO ĆE BITI SA STANOVIMA KOJI NEMAJU UPORABNU DOZVOLU. HOĆE LI BITI RAZLIČITO TRETIRANI STANOVI STARIJE IZGRADNJE. AKO KUPIM TAKAV STAN, ŠTO MI U BUDUĆNOSTI MOŽE STVARATI PROBLEME?
U dosadašnjoj praksi uporabna dozvola nije bila bitan faktor prodaje nekretnine, jer ista nije bila nužna za upis nekretnine u zemljišne knjige. Promjenu uvodi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima (NN 79/06), koji uvjetuje uporabnu dozvolu kao nužnu pretpostavku za upis nekretnine u zemljišne knjige. Navedeni propis stupio je na snagu u lipnju 2006. godine, no odredbe o uporabnim dozvolama u primjeni su od 01.01.2007. godine.
Naime, od 01.01.2007. godine nekretnine bez uporabne dozvole neće se moći upisati u zemljišne knjige, što znači da će biti teže regulirati vlasništvo nad takvim nekretninama. Konkretno za Vas to znači da ćete teže dokazivati svoje vlasništvo nad takvom nekretninom, teže ćete njome raspolagati, nećete ju moći dati u zalog za bankovni kredit, a značajno će izgubiti i na tržišnoj vrijednosti.
Međutim, sukladno općim pravnim načelima, nije moguća retroaktivna primjena zakona, te će sve zgrade i stanovi koji nemaju uporabnu dozvolu, a upisani su u zemljišne knjige prije stupanja navedenog zakona na snagu, i dalje ostati upisane u zemljišne knjige sa zabilježbom da nemaju uporabnu dozvolu.
Zahtjev za uporabnu dozvolu podnosi investitor odnosno vlasnik nekretnine, a isti također mogu podnijeti svi vlasnici i suvlasnici koji nisu pitanje uporabne dozvole uredili s investitorom odnosno prodavateljem nekretnine.
KUPIO BIH STAN NA KOJI SADAŠNJI VLASNIK IMA HIPOTEKU. KAKO TREBAM POSTUPITI?
Hipoteka je teret koji prati nekretninu neovisno o njezinom vlasniku. To znači da se takvu nekretninu slobodno može kupiti i prodati. Pri tome postoji više varijanti, od kojih su neke:
* možete kupcu isplatiti cijenu umanjenu za iznos hipoteke i zatim Vi preuzeti otplatu kredita,
* možete dići kredit i isplatiti kupcu umanjenu cijenu i prijevremeno isplatiti prvu hipoteku, a zatim stan opteretiti novom hipotekom u korist Vaše banke, ili
* možete kupcu isplatiti punu tržišnu vrijednost pa da zatim on nastavi isplaćivati kredit ili ga prijevremeno isplati u cijelosti.
U praksi se, pogotovo ako se diže kredit, najčešće koristi druga opcija. Stoga se u Vašoj banci raspitajte o cijeloj proceduri. Naime, najčešće je potrebno podnijeti potpuno novi kreditni zahtjev, pa je potrebno procijeniti Vašu kreditnu sposobnost, vrijednost nekretnine i sl. Također, zbog Vaše sigurnosti, preporučamo Vam da se prije sklapanja kupoprodajnog ugovora u banci, u čiju je korist zasnovana hipoteka, obavezno raspitate da li se kredit uredno vraća, te ima li opasnosti od prisilne prodaje nekretnine zbog neuredne otplate kredita.
NA KOJI SE NAČIN MOŽE ETAŽIRATI STARA KAMENA KUĆA, KOJA JE SAGRAĐENA PRIJE 200 GODINA. NEDAVNO JE OBNOVILJENA UZ SUGLASNOST MINISTARSTVA KULTURE. ŠTA O TOME KAŽE ZAKON I KOJI JE POSTUPAK?
Etažirati se mogu samo obiteljske zgrade s 2 ili više etažnih jedinica, odnosno s dvije ili više samostalnih uporabnih jedinica. Etažiranje nekretnine provodi sudski vještak građevinske struke koji izrađuje etažni elaborat. Njime se utvrđuju suvlasnički dijelovi i njihovi omjeri u ukupnoj nekretnini. Uz etažni elaborat, potreban je i ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice (tzv. međuvlasnički ugovor), na kojem svi suvlasnici ovjeravaju potpise. Elaborat se predaje na ovjeru nadležnom katastru, a zatim se uz ugovor predaje na provedbu u zemljišno-knjižni odjel nadležnog Općinskog suda. U postupku se od klijenta pribavlja potrebna dokumentacija (građevinska dozvola, izvod iz katastra, izvod iz posjedovnog lista izvod iz zemljišnih knjiga) te se potom pristupa poslovima koje izvršava sudski vještak (izrada elaborata, ishođenje potvrde od područnog ureda ili grada o samostalnim uporabnim cjelinama). Navedena potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama treba upravo zato što treba utvrditi je li objekt uopće moguće etažirati. Obzirom da je u vašem slučaju riječ o starijoj građevini, umjesto građevinske dozvole prilažete uvjerenje nadležnog katastra da je objekt postojao prije 1968. godine jer za takve objekte nije potrebna građevinska dozvola.
KOJA SU OSLOBOĐENJA OD PLAĆANJA POREZA U SLUČAJEVIMA NASLJEĐIVANJA I DAROVANJA ILI U DRUGIM SLUČAJEVIMA STJECANJA NEKRETNINA BEZ NAKNADE?
Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:
* bračni drug, potomci i preci, te posvojenici umrlog ili darovatelja
* braća i sestre, njihovi potomci, te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kad nasljeđuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda
* braća i sestre, njihovi potomci, zetovi i snahe ostavitelja ili davoratelja, kad nasljeđuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, ostaviteljeve smrti ili primitka dara. Pod gospodarskom zajednicom podrazumijeva se zajedničko stjecanje prihoda i imovine, te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje.
* pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne)samoupreve daruje, odnosno daje nekretnine radi odštete ili drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
* bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka, odnosno s postupkom podjele bračne stečevine
KOLIKO IZNOSI AGENCIJSKA PROVIZIJA?
C J E N I K HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE
posredničkih provizija za obavljeno posredovanje prilikom kupoprodaje nekretnina
Agencije su za obavljeno posredovanje obvezne naplatiti proviziju.
KUPOPRODAJA
Provizija se naplaćuje u postocima od ukupnog postignutog iznosa kupoprodajne cijene.
Najviša ukupna provizija 6 %
Najniža ukupna provizija 4 %
PRODAJA:
Provizija za posredovanje prilikom prodaje nekretnine (naplaćuje se od prodavatelja) 2 – 4 %, ali ne manje od 6000,00 kn
KUPNJA
Provizija za posredovanje prilikom kupnje nekretnine (naplaćuje se od kupca) 2 – 3 %, ali ne manje od 6000,00 kn
Provizija se naplaćuje od kupca ako je ugovorena ili je posrednik dobio od strane kupca pismeni ili usmeni nalog za potražnjom nekretnine
ZAMJENA
Prilikom zamjene nekretnine provizija se naplaćuje od svake strane u zamjeni, a postotak se računa od vrijednosti nekretnine koju je strana stekla zamjenom
2 – 3 %
PDV nije uključen u cijenu
PODLIJEŽU LI UGOVORNE STRANE JOŠ NEKIM POREZIMA, OSIM POREZU NA PROMET NEKRETNINA?
Prodavatelj nekretnine podliježe plaćanju poreza na dohodak ukoliko otuđuje nekretninu prije isteka roka od tri godine od dana nabave iste, i to na razliku između kupovne i prodajne cijene nekretnine, no iste se obveze može osloboditi.
PLAĆA LI SE POREZ NA PROMET NEKRETNINAMA KOD ZAMJENE NEKRETNINA?
Da, svaki stjecatelj nekretnine plaća porez na promet nekretninama u visini od 5% od tržišne vrijednosti nekretnine koju stječe.
ŠTO JE “FIDUCIJAR”?
Opterećenje nekretnine u korist davatelja kredita koje se izražava kroz prijenos prava vlasništva uz napomenu da je isti prijenos obavljen radi osiguranja namirenja potraživanja.
ŠTO JE I KOLIKO IZNOSI KAPARA KOJU KUPAC ISPLAĆUJE PRODAVATELJU?
Kapara je stanovita količina novca ili drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor zaključen i kao sigurnost da će se ugovorna obveza izvršiti. Prema dogovoru, najčešće iznosi 10% od ukupno ugovorene kupoprodajne cijene, sukladno zakonskom maksimumu.
U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze. Strana koja je dala kaparu nije ovlaštena odustati od ugovora ostavljajući kaparu, niti to smije učiniti druga strana davanjem dvostruke kapare, već je obveza ugovorenih strana izvršiti ugovornu obvezu.
Ukoliko bi za neispunjenje ugovora bila kriva strana koja je dala kaparu, druga strana može tražiti ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili je vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. Ukoliko je za neispunjenje ugovora kriva strana koja je primila kaparu, druga strana može tražiti ispunjenje ugovora, ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.
Međutim, ugovorne strane se mogu uzajamno ovlastiti da jedna ili svaka od njih smije odustati od ugovora davanjem odustatnine. Kada je uz kaparu ugovoreno pravo na odustajanje od ugovora, svaka ugovorna strana može od ugovora odustati, i tada strana koja je kaparu dala istu gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.
GDJE SE OVJERAVA KUPOPRODAJNI UGOVOR I TKO TO ČINI?
Potpis na kupoprodajnom ugovoru ovjerava samo prodavatelj i to u Republici Hrvatskoj kod javnog bilježnika, a u inozemstvu u hrvatskom diplomatskom predstavništvu ili kod notara u kojem slučaju je potrebito istu ovjeru apostilirati odnosno osnažiti pri nadležnom sudu.
O ČEMU TREBA VODITI RAČUNA PRILIKOM SASTAVLJANJA UGOVORA KOJIM SE PRENOSI PRAVO VLASNIŠTVA NA NEKRETNINI?
Kod sastavljanja ugovora treba voditi računa da:
1. podaci o zemljišnoknjižnom vlasniku ( u B dijelu izvatka – vlastovnica) budu identični podacima iz osobne iskaznice prodavatelja ( za fizičku osobu), odnosno sa podacima iz izvatka iz sudskog registra ( za pravnu osobu) – ime, prezime, adresa prebivališta odnosno naziv i sjedište pravne osobe. Kod pravnih osoba – za prodavatelja obavezan izvod iz sudskog registra radi utvrđivanja tko je ovlašten potpisati ugovor ako ovlaštenje nije utvrdio javni bilježnik prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu. Ukoliko podaci o vlasniku ( prodavatelju, darovatelju) nisu identični sa onima iz osobne iskaznice odnosno izvatka iz sudskog registra , potrebno ih je prije zaključenja ugovora uskladiti. Isto tako podaci o stjecatelju prava vlasništva ( kupcu, daroprimatelju) moraju biti točno navedeni ( prema osobnoj iskaznici ili podacima iz sudskog registra). Za obje strane preporučljivo je navesti datum rođenja , odnosno za pravnu osobu matični broj subjekta, kako bi se izbjegla mogućnost zamjene identiteta.
2. podaci o nekretnini moraju biti identični podacima iz zemljišne knjige ( A dio izvatka -posjedovnica). Ugovor mora sadržavati naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška , broj zemljišnoknjižne čestice, kulturu čestice i točnu površinu čestice. Budući da je u RH još uvijek velik broj katastarskih općina u kojima se podaci katastra i zemljišne knjige razlikuju, preporučljivo je tada u ugovoru navesti posebno podatke za zemljišnu knjigu i posebno za katastar zemljišta. Ako nije moguće identificirati koja zemljišnoknjižna čestica odgovara katastarskoj , potrebno je provesti postupak usklađenja tih podataka. Podatak o identifikaciji izdaje tijelo nadležno za katastar zemljišta.
3. u C dijelu zemljišnoknjižnog izvatka – teretovnici, nalaze se podaci o teretima koji se odnose na nekretninu. Kod sastavljanja ugovora, ako je nekretnina opterećena, preporučljivo je navesti da je onaj koji stječe pravo vlasništva upoznat sa uknjiženim teretom.
ŠTO JE UGOVOR O KUPOPRODAJI NEKRETNINE?
Ugovor o kupoprodaji nekretnine je ugovor kojim se prodavatelj obvezuje nekretninu koju prodaje predati kupcu tako da kupac stekne pravo vlasništva nad njom, za što se kupac obvezuje prodavatelju platiti cijenu.
ŠTO JE PREDUGOVOR?
Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor obvezuje ukoliko sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor, te će stoga predugovor o kupoprodaji nekretnine morati biti zaključen u pisanom obliku i imati određen predmet i cijenu kao bitne elemente predugovora.
ŠTO JE TABULARNA IZJAVA?
Izjava kojom prodavatelj izjavljuje da je od kupca primio cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, slijedom čega istome dozvoljava zemljišno-knjižni prijenos prava vlasništva na nekretnini koja je predmet kupoprodajnog ugovora.
KOJE SU OBVEZE KUPCA I PRODAVATELJA U PROMETU NEKRETNINAMA?
Kupac je obvezan isplatiti prodavatelju cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, a prodavatelj je obvezan predati kupcu u posjed predmetnu nekretninu te dozvoliti na istoj prijenos prava vlasništva na ime kupca (tabularna izjava).
DA LI SE NA TEMELJU IZVATKA VERIFICIRANOG ULOŠKA SA SLUŽBENE STRANICE MINISTARSTVA PRAVOSUĐA MOŽE SKLOPITI NEKI UGOVOR ?
Za sada se to ne može učiniti, jer još nije propisano da tako dobiven podatak ima dokaznu snagu javne isprave. Jedino oni izvatci koje je izdao i ovjerio nadležni općinski sud imaju dokaznu snagu javne isprave.
DA LI SE UGOVOR O KUPOPRODAJI SKLOPLJEN NA TEMELJU POSJEDOVNOG LISTA MOŽE PROVESTI U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI?
Takav je ugovor moguće provesti kroz zemljišnu knjigu samo ukoliko se podaci iz ugovora u potpunosti slažu sa podacima koji se o nekretnini i vlasniku ( prodavatelju) vode u zemljišnoj knjizi. Ali, čest je slučaj da se npr. nekretnina kupuje prema stanju katastra zemljišta (posjedovnom listu) ili prema nekim ranije sastavljenim javnim ili privatnim ispravama (kupoprodajnim ugovorima, rješenjima o nasljeđivanju i slično), a nakon toga se kupoprodajni ugovor ne može provesti u zemljišnoj knjizi, zbog različitih nepodudaranja podataka. Npr. moguće je da su posjednik i vlasnik čestice različite osobe, ili se podaci o zemljištu razlikuju u broju čestice ili površini zemljišta. S obzirom da je postupak pred zemljišnoknjižnim sudom strogo formalan, sud je dužan paziti ( između ostalog) da su podaci o nekretnini i vlasniku koji su upisani u ugovor identični onima koji se nalaze u zemljišnoj knjizi, pa je moguće – ukoliko se ti podaci razlikuju, da zahtjev za upis vlasništva na temelju takvog ugovora bude odbijen. Za siguran pravni promet nužno je da se svaki pravni posao sklopi samo prema podacima koji se o nekretnini i vlasniku vode u zemljišnoj knjizi.
TKO IMA PRAVO PODNIJETI PRIJEDLOG ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU ?
Pravo na podnošenje prijedloga propisano je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. Ako se radi o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu nekoga prava, tada prijedlog za upis u zemljišnu knjigu može podnijeti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila to knjižno pravo. Npr. u slučaju kupoprodaje, to su kupac i prodavatelj, u slučaju darovanja to su darovatelj i daroprimatelj. Kada se radi o prijedlogu za upis bilo koje vrste koji ima značaj zabilježbe, tada prijedlog može staviti ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe ( npr. zabilježba spora o knjižnom pravu). Prijedlog za zabilježbu može staviti i onaj tko je za to ovlašten posebnim propisom (npr. centri za socijalnu skrb u slučajevima predviđenim posebnim propisima – za potpuno ili djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti zemljišnoknjižnog vlasnika ili upis produženog roditeljskog prava; nadležni ured tijela državne uprave – za npr. pokrenuti postupak izvlaštenja nekretnine i slično).
GDJE SE IZDAJE ZEMLJIŠNOKNJIŽNI IZVADAK ?
Službeni zemljišnoknjižni izvadak iz zemljišne knjige ( z.k. izvadak, gruntovni izvadak) izdaje se u gruntovnici (zemljišnoknjižnom odjelu/zemljišnik) općinskog suda koji vodi zemljišnu knjigu za katastarsku općinu u kojoj se nalazi zemljišnoknjižna čestica za koju se traži izvadak. Za dobivanje izvatka potrebno je znati broj čestice i katastarsku općinu u kojoj se nalazi tražena čestica (parcela). Ukoliko nije poznat broj čestice, podatak je moguće dobiti pretraživanjem abecednog imenika vlasnika u zemljišnoknjižnom odjelu ili u nadležnom katastarskom uredu koji ima podatke o posjednicima čestica kao i položaju čestica na katastarskim mapama. Ako se nekretnina nalazi u katastarskoj općini za koju postoje različiti zemljišnoknjižni i katastarski podaci o broju čestice, a poznat je samo katastarski broj, tada je potrebno u katastarskom uredu zatražiti identifikaciju čestice.
Za izdavanje svakog izvatka plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna.
ŠTO SU ZEMLJIŠNE KNJIGE?
Zemljišne knjige su javne knjige o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, te je iste ovlaštena razgledati i zatražiti zemljišno-knjižni izvadak bilo koja zainteresirana strana.
Zemljišne knjige se sastoje od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga sastoji se od zemljišno-knjižnih uložaka koji sadrže po jedno zemljišno-knjižno tijelo, te zabilježbu stvarnih i drugih knjižnih prava na njima. Zbirka isprava sadržava ovjerovljene prijepise isprava temeljem kojih su izvršeni upisi u glavnu knjigu.
Pojedini zemljišno-knjižni uložak sadrži list A ili posjedovnicu, list B ili vlastovnicu i list C ili teretovnicu. U posjedovnicu se upisuje pojedino zemljišno-knjižno tijelo, u vlastovnicu se upisuje pravo vlasništva na nekretnini iz lista A, a u teretovnicu stvarna prava kojima je opterećeno z.k. tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika (npr. hipoteka neke banke), prvokup, najam, zakup, zabrane otuđenja ili opterećenja.
NA KOJI SE NAČIN ODREĐUJE VRIJEDNOST NEKRETNINA?
Prodajnu vrijednost nekretnine određuje prodavatelj, sukladno tržišnim kretanjima odnosno zakonu ponude i potražnje, tržišnu vrijednost nekretnine određuje porezna uprava prema svojim “tablicama”, dok vrijednost nekretnine potrebitu za realizaciju bankovnog kredita određuju isključivo ovlašteni procjenitelji.
U procjeniteljskoj praksi razlikujemo:
– troškovnu metodu, metoda utvrđenja stvarne vrijednosti ili statička metoda
– usporedna metoda ili metoda uspoređivanja vrijednosti
– kapitalizacija dobiti tj. metoda vrednovanja prinosa ili dinamička metoda
ŠTO JE IDENTIFIKACIJA NEKRETNINE?
Identifikacija nekretnine je postupak uspoređivanja/izjednačavanja zatečenog stanja na terenu s raspoloživom dokumentacijom imovinsko pravne naravi.
Potrebni dokumenti:
– vlasnička dokumentacija: z.k. izvadak (vlasnički list), kopija katastarskog plana, posjedovni list
– tehnička dokumentacija: lokacijska dozvola, građevinska dozvola, uporabna dozvola
ŠTO JE TO NEKRETNINA?
Prema načelu jedinstva nekretnine, nekretnina je čestica zemljine površine zajedno sa svime što je s njom razmjerno trajno spojeno na površini ili ispod nje, što znači da kupnjom stana ujedno kupujete i idealni dio zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, odnosno ukoliko kupujete katastarsku česticu ujedno postajete vlasnikom svega što je na istoj izgrađeno neovisno o tome da li je izgrađeno prijavljeno, ucrtano i upisano u katastarske planove i zemljišne knjige.