Takav je ugovor moguće provesti kroz zemljišnu knjigu samo ukoliko se podaci iz ugovora u potpunosti slažu sa podacima koji se o nekretnini i vlasniku ( prodavatelju) vode u zemljišnoj knjizi. Ali, čest je slučaj da se npr. nekretnina kupuje prema stanju katastra zemljišta (posjedovnom listu) ili prema nekim ranije sastavljenim javnim ili privatnim ispravama (kupoprodajnim ugovorima, rješenjima o nasljeđivanju i slično), a nakon toga se kupoprodajni ugovor ne može provesti u zemljišnoj knjizi, zbog različitih nepodudaranja podataka. Npr. moguće je da su posjednik i vlasnik čestice različite osobe, ili se podaci o zemljištu razlikuju u broju čestice ili površini zemljišta. S obzirom da je postupak pred zemljišnoknjižnim sudom strogo formalan, sud je dužan paziti ( između ostalog) da su podaci o nekretnini i vlasniku koji su upisani u ugovor identični onima koji se nalaze u zemljišnoj knjizi, pa je moguće – ukoliko se ti podaci razlikuju, da zahtjev za upis vlasništva na temelju takvog ugovora bude odbijen. Za siguran pravni promet nužno je da se svaki pravni posao sklopi samo prema podacima koji se o nekretnini i vlasniku vode u zemljišnoj knjizi.
